Šantek d.o.o. knjigovodstveni servis
Čitateljima blogova želim ovim putem prenijeti informaciju
da je tvrtka Šantek d.o.o. iz D. Viduševca pored osnovne djelatnosti-prerada drva te prijevoz i uzgoj voća i povrća aktivirala i djelatnost pružanja intelektulanih usluga kroz knjigovodstveni servis koji se nalazi u D. Viduševcu 61 i u Glini Majska ulica 23.
Pored knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga bavimo se izradom poslovnih i investicijskih planova, poslovnim savjetovanjem i dr. i to uz 50% niže cijene usluga od drugih, a kompletno poslovanje nadzire mr. oec. računovodstva i financija te ovlašteni računovođa.
U današnje vrijeme krize i recesije to svakako nije zanemariv iznos smanjenja troškova poslovanja svakog, od poljoprivrednika do poduzetnika.
Naš klijent za 50% nižu cijenu dobiva 100% više.
Zaintetesirani se mogu javiti na telefon: 887-561,
mobitel: 098/445 533,
e-mail: maricasantek@gmail.com
Ukoliko se odlučite za naš tim, budite sigurni da ste napravili dobar poslovni potez jer će vaše poslovanje sigurno dobiti jedan kotač zamašnjak više.
Stvaranje prepoznaljivih autohtonih robnih marki
Poticanjem stvaranja prepoznatljivih robnih marki, proizvoda po ukusu potrošača, Grad Glina bi pomogao poljoprivrednu proizvodnju (npr. proizvod pod nazivom Banijska kobasica ili Banijska šljivovica).
Problem je kako politici nametnuti projekte koji su korisni za razvoj poljoprivrede, a u konačnici donose korist proizvođačima i cijelome području iz kojeg oni dolaze.
Projekti kojima je glavni cilj stvaranje prepoznatljivih robnih marki mogli bi biti model za razvoj poljoprivrede i u drugim hrvatskim regijama uz poštivanje specifičnosti svake regije i uz nužnu suradnju politike i znanosti.
Politika donosi odluke, ali prije toga struka treba dati dobre podloge. U konkretnom slučaju korist bi imali proizvođači poljoprivrednih kultura, uzgajivači svinja, lokalna sredina, kupci/potrošači, te u kunačnici državni proračun. Važno je kako stvoriti proizvod kojega traže potrošači. Procjena je da ljudli žele tradicijske, autohtone proizvode iz svog susjedstva.
Da bi se krenulo u projekt važno je odabrati proizvođače koji u njega vjeruju, one koji su najmotiviraniji i žele mu se sto posto posvetiti. Kod nas su proizvođači, još uvijek, dosta nepovjerljivi prema svemu što je novo, prema činjenici da tržište određuje uspjeh. Nadalje, da bi projekti imali dodatno jamstvo, u njihovo provođenje potrebno je uključiti ponajbolje hrvatske stručnjake i znanstvenike. U početku treba odabrati projekte koji će brzo dati rezultate, i to dobre, one koji su najmanje rizični. Proizvođače treba ohrabriti, projekti moraju biti višegodišnji, najmanje trogodišnji, a nakon lansiranja proizvoda na tržište potrebno je još otprilike tri do pet godina da bi on zaživio. Proizvođači projektom stvaranja robnih marki dobivaju znanje, iskustvo i edukaciju. U hodu se ispravlja sve što nije dobro, sve manjkavosti proizvodnje.
Pokretanje vlastite proizvodnje, zapošljavanje ljudi i suradnja s hrvatskim kooperantima, jedan je od osnovnih preduvjeta jačanja domaćeg gospodarstva.
Kad se analizira stanje hrvatskog gospodarstva, najveći je problem što imamo vrlo malo proizvoda. Na nivou grada Gline potrebno je krenuti "obrnutim putem". Putem proizvoda za koje se drži da ih potrošači traže, potrebno je stvarati proizvođače.
Tako se najbolje može pomoći regiji, ali i upoznati potrošače s onim što dolazi s njihovog susjednog područja. Naime, potrošači su odlučujući čimbenik za uspjeh projekta, dok proizvođač sazrijeva s projektom. On postaje priznat i sebi važan. A to je bitno za projekte u poljoprivredi, jer putem proizvoda raste dostojanstvo proizvođača.
Na temelju stručno znanstvenih podloga treba stvoriti robne marke koje imaju standardnu kakvoću i prepoznatljiv vizualni identitet, Zatim, u skladu sa zakonskom podlogom, slijedi njihovo označavanje "tradicionalnim ugledom", "zemljopisnim podrijetlom" i "hrvatskom izvornošću".
Ovim projektom cijelo ovo područje koje je zbog agresije i njenih osljedica u posljednjih 14 godina gospodarski zaostalo u kratkom bi vremenu doživjelo gospodarski procvat.
Mogućnosti razvoja turizma na području Gline
Postavlja se pitanje: Kako razviti turizam na području koje nema takvih iskustava ali ima sve što je potrebno za razvoj turizma?
Ovdje se prije svega treba usredotočiti na razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. Razvoj ovih vrsta turizma u uskoj je vezi s privatnim inicijativama i razvojem malog i srednjeg poduzetništva, a u vezi sa razvojem poljoprivrede. Strateški pravac nije izgradnja i razvoj velikih kapaciteta, nego malih. I upravo su oni u domeni malog poduzetništva.
Dakle, treba dati prioritet aktivnostima: poticanje izgradnje i uređenje malih smještajnih kapaciteta, promoviranje turističkih i kulturnih znamenitosti, osmišljavanje turističkih, sportsko-rekreativnih i kulturnih aktivnosti.
Kao potpora ovom programu potrebno je osnivanje regionalnog razvojnog središta za turizam.
Glina, svojim zemljopisnim položajem i potencijalima u lovnom, ribolovnom, seoskom, sportskom i rekreacijskom turizmu zaslužuje ozbiljan pristup kreiranju turističke ponude koja će obuhvatiti sve resurse. Potrebno je izraditi planove razvoja svakog segmenta, ali i paralelno raditi na stvaranju infrastrukture.
Turistička djelatnost pruža priliku za zapošljavanje stanovništva svih dobnih, kvalifikacijskih i spolnih struktura. Pri tome su potrebna mala ulaganja, a postižu se značajni učinci.
Kroz ostale programe za poticanje razvjoja poduzetništva stvorit će se i okvir za razvoj turizma. No da bi grad Glina postao turistički atraktivniji potrebno je pokrenuti dodatne projekte turističke ponude: kulturne i sportske manifestacije, priredbe, izradu izvornih suvenira, oformiti vinsku cestu i sl.
Nužna je i agresivna promocija turističke ponude u gradu i okolici, te na tom planu treba izraditi propagandni materijal i distribuirati ga kroz sve medije.
Potrebno je postići raznovrsnu i bogatu turističku ponudu koja će potaći ulagače u razvoj novih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, kao i u druge vidove turističke ponude.
Stanje hrvatske poljoprivrede s osvrtom na grad Glinu kao dijela područja od posebne državne skrbi
Prema nalazima brojnih stručnih i znanstvenih istraživanja stanja i razvoja hrvatske poljoprivrede te ocjene većeg broja programski prihvaćenih dokumenata o razvoju poljoprivrede, koja korespondiraju s percepcijom najšire javnosti, poljoprivreda nedovoljno uspješno obavlja svoje primarne zadaće i zbog toga je jedan od važnih čimbenika koji ograničava brži razvoj sveukupnog gospodarstva.
Ponuda poljoprivrednih proizvoda iz domaće proizvodnje kontinuirano je tijekom posljednjih šezdeset godina zaostajala za potražnjom. Prehrana pučanstva kao i industrija, koja kao repromaterijal koristi poljoprivredne proizvode je na nivou 1976./1978. godine, ili preciznije smanjila se za 2% tijekom četrdeset godina.
U isto vrijeme broj stanovnika se smanjuje, dolazi do opustošenja sela i do prenapučenosti gradova, ili konkretnije našeg glavnog grada Zagreba.
U posljednje vrijeme kod nas, kao i u drugim zemljama u kojima ponuda iz domaće proizvodnje zaostaje za potražnjom, nastoji se dinamizirati rast poljoprivredne proizvodnje. Ono ovisi od djelomičnih ciljeva agrarne politike, kao što su promjene u strukturi proizvodnje, stabilnost ponude, jačanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu, zaštita dohotka poljoprivrednika i dr.
Nepodijeljeno je mišljenje stručne i najšire javnosti da su usitnjeni i isparcelirani posjedi kao i neuređeno poljoprivredno zemljište, jedan od ključnih razloga zaostajanja poljoprivrede.
Regionalni razvoj poljoprivrede u agrarnoj politici gotovo je zanemaren, neopravdano, s obzirom na velike različitosti razvoja poljoprivrede na njezinom ukupnom proizvodnom prostoru.
Poljoprivredna proizvodnja posebno je zanemarena na područjima od posebne državne skrbi, kao što je i Banovina. Tu prevladavaju zapuštena, nekad obrađena i plodna zemljišta. Poljoprivreda, jedna od najzastupljenijih djelatnosti na ovom području, oslobađanjem Gline, zatečena je u katastrofalnom stanju, zapušteno i minirano do tada plodno zemljište.
Četrnaest godina kasnije, malo što se promijenilo, još uvijek prevladava minirano i zapušteno zemljište, stanovništvo je mahom naseljeno u gradu i pored tolikih resursa, živi od socijalne pomoći.
Izlaz iz gospodarske krize, područja od posebne državne skrbi je moguć samo u iskorištavanju prirodnih resursa uz primjenu znanosti.
Mjere za ostvarenje tog cilja leže u sinergijskim aktivnostima državnih organa, organa jedinice lokalne uprave i samouprave, pojedinaca, poljoprivrednih zadruga, a tim se mjerama utječe na faktore produktivnosti i konkurentnosti. U poljoprivrednoj proizvodnji na području od posebne državne skrbi moguć je brz oporavak uz primjenu marketinških koncepcija, te uz postojeće resurse ostvariti respektabilan položaj na tržištu, kako lokalnom-mikro tako i na makro tržištu.
Glinsko gospodarstvo
U skladu s mojom strukom i s načinom mog razmišljanja ovaj blog će se baviti temom glinskog gospodarstva i mogućnošću njegovog napretka.
Promatrajući gospodarstvo na područjima od posebne državne skrbi dolazi se do zaključka da unatoč olakšicama ova područja nisu doživjela gospodarski procvat već su naprotiv u velikom zaostajanju za područjima u kojima nije bilo ratnih zbivanja. To zaostajanje za drugim sredinama se nastavlja i dalje.
Koji je razlog tome?
Što je potrebno konkretno učiniti u Glini da bi se taj trend prekinuo?
Da li je odgovornost samo na vodstvu ili i na nama?
Da li inicijativa treba dolaziti isključivo "odozgo" ili bi bilo bolje da dolazi "odozdo" ?
